Zbog svojih specifičnosti, plesna terapija izuzetno je pogodna za rad s djecom, jer im omogućuje izražavanje emocija na njima primjeren način.
No upravo stoga što će se pokretanjem tijela pokrenuti i emocije, kod djece je u početku procesa potrebno imati više strukture. Djeci struktura daje sigurnost. Tek kad djeca osjete sigurnost, mogu se slobodno i kreativno izražavati. Stoga je s djecom svaki terapijski sat kreiran na način da ima početak koji nas povezuje, sredinu u kojoj se razrađuje tema i kraj u kojem integriramo ono što se zbivalo tijekom procesa.
Osim djeteta u psihoterapiju pokretom i plesom možemo uključiti i čitavu obitelj. Često plesni psihoterapeuti rade s majkama i malenom djecom, pa je ova psihoterapijska metoda primjenjljiva kada postoji poremećaj u kontaktu između majke/oca i djeteta.
Plesna terapija u radu s djecom može pozitivno djelovati na:
- pojačavanje svjesnosti o sebi
- razvoj samopoštovanja i autonomnosti
- poboljšanje prilagođavanja na različite situacije
- kontrolu, izražavanje i upravljanje jakim osjećajima
- poboljšanje komunikacije s drugima
- pronalaženje unutarnjih resursa kroz kreativni pokret
- pozitivne fizičke, emotivne i kognitivne promjene
- boljoj koncentraciji
- poboljšanje socijalne interakcije i razvoj zdravih odnosa
- smanjenje napetosti
- Zbog uključivanja tijela i pokreta u terapijski proces, PPP daje značajne rezultate kod djece s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti i djece koja iskazuju agresivna ponašanja. Uslijed primjene rekvizita kao prijelaznog objekta i mogućnosti rada s emocijama kroz metaforu i nedirektan pristup, psihoterapija pokretom i plesom koristi se za djecu koja su proživjela traumatska iskustva, te za djecu koja su izuzetno povučena, sramežljiva ili čak anksiozna. Neverbalni pristup omogućuje rad s djecom s posebnim potrebama, osobito s djecom iz autističnog spektra, te djecom s oštećenjima funkcije kontakta (vid, sluh). Adolescenti, iako znaju biti u značajnom otporu pri pokretanju tijela i posebno plesa, ukoliko terapeut „izdrži“ početno odbacivanje i kriticizam tako svojstven adolescentima, mogu na kraju izuzetno dobro prihvatiti takav neverbalni pristup u terapiji ili općenito u edukacijskom ili rehabilitacijskom procesu. Kestenberg je radeći s malom djecom željela omogućiti roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom da na jednostavan neverbalan način riješe razvojne poteškoće kao što su problemi sa spavanjem, separacijske teškoće, izljevi bijesa i sl. Pri tome su roditelji i/ili odgajatelji učili na koji način trebaju pratiti djetetov ritam i preusmjeriti agresivna ponašanja u zadovoljavajuća i kreativna rješenja. Kestenaberg naglašava kako kod djece, ukoliko nisu uspjela proći kroz ključne razvojne faze pokreta, psihomotorni razvoj izađe iz ritma i tada ga dijete može kompenzirati kroz agresiju. Recimo, dijete nije prošlo adekvatno kroz fazu puzanja npr. iz razloga što nije imalo dovoljno prostora na podu ili je dijete stalno stavljano u sjedeći položaj umjesto da ga se potiče na kretanje.
- Prema Kestenberg djeca prolaze kroz slijedeće razvojne ritmove – sisanje ili ritam hranjenja (sucking); ritam odvajanja, granice, rast zubiju (bitting); uvijanje (twisting/),naprezanje-otpuštanje (strangth-release), trčanje s izmjenama smjera (running/drifting); zaustavljanje-kretanje (starting/stoping), odugovlačenje, njihanje (nagging, swaying), izrastanje-istezanje (surging/birthing), skakanje (jumping), odrešiti ritam s velikim skokovima(spurting/ramming). Svaki od ritmova povezan je i s emotivnim i socijalnim razvojem djeteta te je bitno da ga svako dijete prođe kroz fizičku aktivnost. Kad su neke fate izostavljenje, potebno je za dijete kreirati okolinu, osmisliti igre i aktivnosti gdje će moći nadoknaditi razvoj propuštenih ritmova.
- Metodu profila kretanja (KMP) razvila je terapeutkinja poketom i plesom Judith Kestenberg radeći s malom djecom i obiteljima proučavajući njihove načine kretanja a razvijali su je i primjenjivali dalje njeni učenici, između ostalih Susan Loman.
- RAZVOJNI RITMOVI
- Kako se psihoterapija pokretom i plesom često provodi kao grupna terapija, PPP može biti dio preventivnih programa koji se provode u institucijama (vrtići, škole, domovi, rehabilitacijski centri i sl.).